Posloprimci
Poslodavci
Dopusnice za dopunski rad liječnika ponovno su u fokusu zdravstvenih djelatnika. Novi pravilnik, koji bi tijekom ovog mjesec trebao biti upućen u e-savjetovanje, već je izazvao brojne rasprave u javnosti. Hoće li stroža pravila pomoći u smanjenju listi čekanja ili dodatno opteretiti ionako preopterećene liječnike i ubrzati njihov odlazak iz javnog zdravstva?
Što donosi novi prijedlog pravilnika o dopusnicama?
Ministrica zdravstva Irena Hrstić početkom lipnja predstavila je prijedlog pravilnika koji uvodi strože kriterije za dobivanje dopusnice. Ključna novost je uvođenje jasnog sustava bodovanja te ograničenja vezanih uz usluge na koje se čeka dulje od 150 dana – za njih liječnici više neće moći tražiti dopusnicu za rad u privatnim ustanovama.
Prema prijedlogu, dopusnicu će moći dobiti liječnik s najmanje pet godina staža u djelatnosti u kojoj traži odobrenje, pod uvjetom da je u posljednja tri mjeseca ostvario najmanje prosječno izvršenje na razini djelatnosti te ispunio kvotu kliničkih pregleda i dijagnostike.
Brojke koje otvaraju pitanja
Prema dostupnim podacima, u Hrvatskoj 1586 bolničkih liječnika obavlja dopunski rad, najviše njih u Zagrebu – čak 677, od kojih 235 obnaša rukovodeće funkcije. U KBC-u Zagreb, od ukupno 1288 liječnika, njih 193 ima dopusnicu, najviše iz područja anesteziologije, intenzivne medicine, radiologije i dermatologije. U KBC-u Split, pak, čak 20 % liječnika radi i privatno.
Ovi brojevi pokazuju da je dopunski rad uvelike prisutan u našem zdravstvu, ali i otvaraju važna pitanja: koliko to utječe na javni sustav i mogu li se time zaista smanjiti liste čekanja?
Kontrola, transparentnost i tromjesečna evaluacija
Jedna od najavljenih mjera je tromjesečno praćenje rada liječnika s izdanom dopusnicom, uključujući i praćenje njihove odsutnosti s radnog mjesta. Time se želi spriječiti praksa u kojoj liječnici više vremena provode u privatnim ustanovama nego u matičnim bolnicama.
Dodatno, zdravstvene ustanove će morati redovito pratiti liste čekanja, koje će također utjecati na bodovanje i izdavanje dopusnica. Negativne bodove dobit će i liječnici na rukovodećim pozicijama te oni u znanstveno-nastavnim zvanjima, čime se želi ograničiti dopunski rad onima koji već imaju značajne odgovornosti u sustavu.
Realna kontrola ili novi uteg?
Dio liječnika pozdravlja transparentnije kriterije i sustavno praćenje, ali dio upozorava da bi novi pravilnik mogao dodatno demotivirati stručnjake, posebno u kontekstu nedostatka kadra i visokog administrativnog opterećenja. Postavlja se pitanje – mogu li stroži uvjeti i negativno bodovanje utjecati na odlazak liječnika iz javnog zdravstva ili čak iz Hrvatske?
Ministrica Hrstić smatra da će upravo srednja generacija liječnika, tzv. “kreditna generacija”, imati najviše koristi od novog sustava jer im daje jasne uvjete za dodatni rad i prihod, ali i obvezu ispunjavanja osnovnog posla u matičnoj ustanovi.
Dopusnice – nužno zlo ili pametno rješenje?
U idealnom scenariju, dopunski rad može biti alat za zadržavanje motiviranih liječnika unutar sustava, posebno onih koji žele raditi više i dodatno zaraditi. Međutim, bez jasnih i poštenih pravila, on lako može postati izvor nejednakosti i narušiti temeljnu funkciju javnog zdravstva.
Dopusnice su tema koja ne prestaje izazivati polemiku, s jedne strane, predstavljaju potencijalni odgovor na zahtjeve tržišta i potrebe liječnika, a s druge, izazivaju zabrinutost zbog mogućeg pogoršanja javnih usluga i daljnjeg opterećenja onih koji već rade na granici izdržljivosti.
Balans između mogućnosti i odgovornosti
Hoće li novi pravilnik donijeti željeni red i transparentnost ili će otvoriti nova pitanja i izazove, pokazat će vrijeme. Jasno je da sustav dopusnica treba reformu, no ta reforma mora biti pažljivo provedena, s naglaskom na ravnotežu između prava liječnika na dodatni rad i njihove temeljne odgovornosti prema pacijentima u javnom zdravstvu.
U svakom slučaju, dopusnice ostaju tema koja će u narednim mjesecima sigurno izazivati interes, ne samo među liječnicima, već i u širem društvu koje očekuje učinkovito i pravedno zdravstvo. Više informacija na ovu temu, možemo očekivati nakon provedenog e-savjetovanja.
Dodatne inoformacije pronađite na Ministarstvu zdravstva RH.
