Posloprimci
Poslodavci
Hrvatska liječnička komora (HLK) objavila je rezultate drugog vala longitudinalnog istraživanja Studije hrvatskog liječništva 2024., s naglaskom na izazove u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Podaci ukazuju na potrebu boljeg planiranja resursa, rasterećenja liječnika i stvaranja održivijeg sustava. Kako su na anketu odgovorili liječnici obiteljske medicine, pedijatrije i ginekologije,donosimou nastavku.
Liječnici u primarnoj zaštiti rade pod velikim pritiskom
Istraživanje pokazuje da obiteljski liječnici za prvi pregled pacijenta imaju u prosjeku 10 minuta, iako je prema normativima potrebno barem 15 do 37 minuta. Slična je situacija i u pedijatriji, gdje se za sistematski pregled djeteta izdvaja tek 9 minuta, dok su norme 20–37 minuta. Ginekolozi prosječno imaju 15 minuta za pregled, iako se za neke vrste pregleda preporučuje i do 40 minuta.
U svakodnevnoj praksi to znači da jedan radni dan obiteljske liječnice uključuje i do 32 pregleda, 40 konzultacija te dodatna 42 administrativna kontakta (mail, telefon ili poruke). Kod liječnika u privatnim ordinacijama, brojke su još veće.
„Ovi rezultati nikoga ne iznenađuju – stanje u primarnoj zdravstvenoj zaštiti kontinuirano se pogoršava. Sustav opstaje zahvaljujući entuzijazmu i žrtvi liječnika, ali taj model više nije održiv“, istaknula je dr. Vikica Krolo, zamjenica predsjednika HLK-a.
Administracija i manjak vremena kao glavni izvori nezadovoljstva
Liječnici ističu da je uz kronični manjak vremena, velik izazov i opterećenost administracijom. Većina smatra da se administrativne obveze nisu smanjile, unatoč višegodišnjim najavama. Dodatno, čak 94 % liječnika u privatnim ordinacijama smatra da nemaju stvaran utjecaj na uvjete rada definirane ugovorom s HZZO-om, a suradnju s institucijom ocjenjuju prosječnom ocjenom 3 (na ljestvici od 1 do 10).
Pedijatri upozoravaju da zbog velike opterećenosti nemaju dovoljno vremena za preventivu i sustavno praćenje razvoja djece. Ginekolozi pak upozoravaju da je broj specijalista sve manji, a interes mladih liječnika za tu granu medicine opada.
Nedostatak liječnika diljem Hrvatske
Prema aktualnim podacima, u primarnoj zdravstvenoj zaštiti nedostaje:
- 284 obiteljska liječnika
- 104 ginekologa
- 107 pedijatara
Najveći manjak obiteljskih liječnika zabilježen je u Bjelovarsko-bilogorskoj, Virovitičko-podravskoj, Brodsko-posavskoj, Požeško-slavonskoj i Istarskoj županiji. U pojedinim županijama čak više od 50 % ginekoloških timova nije popunjeno, a sličan trend bilježi se i u pedijatriji.
Radni uvjeti utječu na zadovoljstvo i dugoročnu održivost sustava
Anketa HLK-a pokazuje da gotovo 60 % liječnika u privatnim ordinacijama ne uspije iskoristiti puni godišnji odmor, a mnogi redovito rade izvan radnog vremena. Pritom ističu i osjećaj nesigurnosti na radnom mjestu, sve češće verbalne incidente te nedostatak potrebne medicinske opreme.
Zadovoljstvo primanjima značajno je niže kod liječnika u domovima zdravlja nego kod kolega u privatnim ordinacijama, što dodatno utječe na odabir radnog mjesta i dugoročnu privlačnost primarne zaštite za mlađe generacije liječnika.
HLK predlaže konkretne mjere
Kako bi se spriječilo daljnje opterećenje sustava i potaknula dugoročna održivost, HLK predlaže niz mjera:
- Omogućiti slobodan izbor između rada u domu zdravlja ili privatnoj ordinaciji
- Uspostaviti nacionalni sustav za planiranje i dodjelu specijalizacija
- Uključiti gradove i županije u privlačenje liječnika kroz poticaje i smještaj
- Ograničiti broj osiguranika po liječniku (1.500 po obiteljskom, 850 po pedijatru, 5.000 po ginekologu)
- Omogućiti grupnu praksu više liječnika u istoj ordinaciji
- Zapošljavanje dodatne medicinske sestre i pomoćnog kadra
- Smanjenje administracije kroz digitalizaciju i izmjene pravilnika
Liječnici zaslužuju bolje uvjete
Rezultati Studije hrvatskog liječništva 2024. dakle, jasno pokazuju da liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti žele kvalitetnije radne uvjete i više vremena za pacijente. Istovremeno, sve izraženiji manjak kadra i preopterećenost sustava upozorenje su na potrebu za brzim i konkretno usmjerenim reformama.
Za sustav koji će biti održiv i privlačan mladim liječnicima, ključno je ne samo zadržati postojeće kadrove – već im i omogućiti uvjete u kojima mogu raditi kvalitetno, stručno i s potrebnim vremenom za svakog pacijenta. Upravo zato važno je govoriti ne samo o izazovima, već i o mogućnostima za poboljšanje – bilo kroz zakonodavne promjene, lokalne inicijative ili inovativne organizacijske modele. Za mlade liječnike, ali i one s dugogodišnjim iskustvom, pitanje profesionalne sigurnosti, radnog okruženja i podrške u svakodnevnom radu ključno je pri odabiru radnog mjesta.
